Velika geografija Hrvatske
Ovih dana pojavila se u knjižarama peta knjiga Velike geografije Hrvatske, kapitalnoga nacionalnog sintetskoga opusa u sedam monografija, pod naslovom Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske u sunakladi Sveučilišta u Zadru (Odjel za geografiju) i Školske knjige d.d., Zagreb. Reprezentativno izdavačko ostvarenje na 535 stranica obrađuje prostorni raspored i važnost gospodarstva Republike Hrvatske s etapama gospodarskog razvoja u prošlosti do danas. Razmatrajući ekonomsko-geografsku problematiku o prostoru naše srednjoeuropske jadransko-podunavske zemlje privukla je pozornost ne samo geografa, znanstvenika, stručnjaka i studenata nego i ekonomista, mnogih drugih djelatnih u gospodarstvu i šire javnosti. Njezina pojava je i svojevrstan doprinos obilježavanju 30. godišnjice rada i djelovanja Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru koji je osnovan 1994. na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru, a danas je važna sveučilišna sastavnica u Zadru te jedan od dvaju nukleusa geografske znanosti u Hrvatskoj. Premda je pripremljena za tisak još prošle godine, naklada je, zbog nepredviđenih objektivnih problema dovršena tek početkom listopada ove godine. Ujedno do kraja godine očekuje se izlazak iz tiska i sljedeće monografije ovog opusa Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske.
Relevantan tim geografa koji su u suautorstvu obradili, raspravili i predstavili prostorna obilježja svih sektora gospodarstva Hrvatske, okupio je glavni urednik, geograf, prof. emeritus Damir Magaš, utemeljitelj Odjela za geografiju i prvi rektor obnovljenoga Sveučilišta u Zadru (2002. – 2007.). Uz njega koji je ujedno i suautor monografije, sa Sveučilišta u Zadru pojedina poglavlja napisali su i prof. dr. sc. Anica Čuka i izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić Vejmelka. Sa Sveučilišta u Zagrebu svoje doprinose dali su prof. dr. sc. Hrvoje Petrić (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Zoran Stiperski, izv. prof. dr. sc. Jelena Lončar i prof. dr. sc. Marina Jakovčić (Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta) te doc. dr. sc. Petar Feletar (Fakultet prometnih znanosti), sa Sveučilišta u Rijeci izv. prof. dr. sc. Hrvoje Grofelnik (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu), a iz Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu dr. sc. Sanja Klempić Bogadi, zn. savj. Sa strane Školske knjige, d.o.o., knjigu je uređivala Snježana Bakarić Palička, stručne ocjene dali su recenzenti prof. dr. sc. Josip Faričić i prof. dr. sc. Aleksandar Lukić, a kazalo je izradila Kata Magaš, prof. Sadržaj knjige čine dostupna građa, podatci i spoznaje o ekonomsko geografskim odnosno gospodarsko-zemljopisnim obilježjima suvremena prostora Republike Hrvatske u prošlosti i danas. Do sada nije, osim pojedinih udžbenika i skripta, napisana opširnija ekonomsko-geografska sinteza Hrvatske, tj. o najvažnijim procesima, odnosima, čimbenicima i mijenama gospodarstva u njezinu prostoru, pa ova opsežna monografija ima poticajnu ulogu u širenju dosadašnjih spoznaja, ali i za buduća istraživanja tih obilježja zemljopisne stvarnosti naše zemlje. Budući da je ekonomsko-geografski pristup istraživanju ove monografije prožet i zemljopisnom i gospodarskom građom u okvirima postignuća dviju znanosti, geografije (zemljopisa) i ekonomije, ona raspravlja u najvećoj mogućoj mjeri odnose gospodarske djelatnosti čovjeka u hrvatskom prostoru, a uz postignuća i drugih znanosti (geologije, biologije, meteorologije, sociologije itd.), važan je doprinos sintetskom geografskom poznavanju Hrvatske.
Dakle riječ je o djelu koje se bavi promjenjivim gospodarskim uvjetima u prostoru budući da na njega utječu svi zemljopisni čimbenici i sastavnice (geološki, geomorfološki, klimatski, hidrogeografski, pedogeografski, biogeografski, demogeografski itd.). Razmatrajući uvjete prostornog razvitka i raspored proizvodnih kapaciteta u prostoru Hrvatske, ekonomskogeografski pristup u ovoj monografiji, na sveobuhvatan je način pridonio poznavanju simbioze zemljopisnog položaja i rasprostranjenost prirodnih bogatstava te postignuća gospodarskih djelatnosti hrvatske nacije.n Sadržajem knjige obuhvaćena je geografska građa suvremenog hrvatskog gospodarstva prema prostorno-zemljopisnim obilježjima svih sektora djelatnosti. U prvom dijelu raspravlja se o važnim gospodarskim procesima i mijenama u prostoru naše zemlje kroz etape razvoja od vremena grčkih kolonizacija i rimske uprave, preko razdoblja hrvatskih narodnih vladara, razvijenog i kasnog srednjeg vijeka te novog vijeka do suvremene hrvatske neovisnosti. Drugi dio bavi se općim čimbenicima te geografskim obilježjima suvremena hrvatskoga gospodarstva svih djelatnosti po sektorima: U okviru primarnog sektora obrađeni su poljoprivreda (područja, regije, zemljište, poljodjelstvo, stočarstvo, ekološka poljoprivreda), prostorne značajke šumarstva i lovstva te morskog i slatkovodnog ribarstva.
Prostorni razmještaj sekundarnih djelatnosti obrađen je za sve industrijske grane te za građevinarstvo i proizvodne obrte. Uslužne djelatnosti, danas najvažniji dio hrvatskog gospodarstva u prostoru imaju neposredne i vrlo istaknute utjecaje na njegov izgled I vrednovanje, posebice svi oblici infrastrukturnog povezivanja (cestovni, željeznički, pomorski i riječni, zračni i ostali promet), turističko-geografskog vrednovanja (promet, turističke regije, čimbenici razvoja), stambenog i komunalnog zbrinjavanja s vodoopskrbnim sustavima I drugim djelatnostima tercijarnog sektora. Posebna je pozornost usmjerena geografskom razmještaju i ulozi kvartarnih djelatnosti – obrazovanja i znanosti, zdravstva, kulture i sporta, uprave i sudstva, unutarnjih poslova i obrane, sredstava javnog priopćavanja i dr. Završni dio monografije posvećen je zaštiti okoliša kao osnovi održiva gospodarenja te upravljanja otpadom. Suautorska poglavlja prate brojni slikovni prilozi, zemljovidi, grafikoni, fotografije, tablice, iscrpni popisi literature kao i potrebna objašnjenja u bilješkama, a u približavanju pojmova i građe čitateljima pomaže iscrpno kazalo zemljopisnih imena.